19.06.2013.
   
Velicina

Studentske Vesti

Studenti manje odlaze

pressOve godine 25 odsto manje studenata želi da ode iz Srbije po završenom školovanju nego prošle, ali čak 36 odsto njih i dalje veruje da je veza presudna pri zapošljavanju.

Gotovo 25 odsto manje studenata Beogradskog univerziteta ove godine u odnosu na prethodnu želi da napusti Srbiju nakon završenih studija. Rezultati istraživanja koje je sedmi put zaredom sprovela Marketing radionica Ekonomskog fakulteta pokazali su da je 2009. godine, iz različitih razloga, 90 odsto mladih htelo da ode iz zemlje, dok je u 2010. taj broj pao na 66 procenata.

Studenti kažu da žele da napuste zemlju zbog daljeg školovanja, nemogućnosti zaposlenja, niskog životnog standarda, ukoliko im se ukaže prilika ili iz nekog drugog razloga

   

Samo 6,5 odsto ima fakultetsku diplomu

blic buDo 2020. godine sve zemlje EU moraće da imaju najmanje 40 odsto visokoobrazovanog stanovništva. Srbija sa svojih 6,5 odsto fakultetski obrazovanih građana nije samo najgora u Evropi, već je zbog loše obrazovne politike i propuštenih šansi za reforme u ovom trenutku „milenijumima“ daleko od ispunjenja evropskog standarda.

   

Kreće rangiranje budžetskih studenata, brucoši pošteđeni

Novu akademsku 2010/11. godinu, koja će početi 4. oktobra, obeležiće rangiranje koje će važiti za studente druge, treće i četvrte godine studija...

LISTA - Akademci za studiranje na budžetu rangiraće se na osnovu broja bodova (minimum 48, prim. a) i prosečne ocene pomnožene sa parametrom 1,5. Po završetku svih ispitnih rokova i obaveza studenata, počećemo da pravimo rang liste. Rangiranje će se odnositi samo na studente koji upisuju drugu, treću i četvrtu godinu, pa će im se računati uspeh samo iz prethodne akademske godine - kaže za „24 sata“ Neda Bokan, prorektor za nastavu na BU.

Rangiranjem će se i budžetskim i samofinansirajućim studentima pružiti prilika da se školuju o trošku države, ali sve zavisi od njihovih zalaganja. Inače, način rangiranja koji je usvojen na jučerašnjem Senatu važiće samo za jednu akademsku godinu.

- Za sledeću godinu biće usvojeni novi kriterijumi. Predloženo je i da se uradi analiza prolaznosti po predmetima, kako bi se videlo gde studenti imaju poteškoća i kako bi im se pomoglo da ostvare uslov - kaže Bokan.

Na skupu „Kvalitet studija na privatnim i državnim fakultetima“ ministar prosvete Žarko Obradović rekao je da je strateški cilj Srbije da poveća broj visokoobrazovanih ljudi. Prema popisu iz 2002. godine, samo 6,5 odsto stanovništva u Srbiji ima visoko obrazovanje. Obradović je istakao i da će u obrazovanju biti teškoća sve dok se ne skupi hrabrost da se kaže koji studijski program konkretno nisu dobri, kao i koji profesori ne rade dobro, jer nisu dostupni studentima i koriste zastarele udžbenike.

Na skupu je rečeno i da je, od ukupno 13 državnih i privatnih univerziteta u Srbiji, akreditacije dobilo sedam državnih i pet privatnih univerziteta.


192.000 akademaca studira državne univerzitete

44.700 studenata studira na privatnim univerzitetima

Branko Kovačević, rekotor BU: Minimalna škola treba da bude srednja, a 60% svršenih srednjoškolaca treba da nastavi školovanje.

Izvor: 24sata.rs


   

Obraćanje dekanu košta 800 dinara

Ekonomski fakultet u Novom Sadu ima nesvakidašnju praksu zbog koje studenti s pravom negoduju. Kad god žele da dekanu podnesu molbu, žalbu ili zahtev, naravno u pisanoj formi, traže im uplatnicu od 800 dinara. Taj namet je propisan internom odlukom, a nema ga nijedan fakultet u Srbiji. Ova stavka opterećuje skroman studentski budžet, ali je problem i zašto plaćaju ono što je već plaćeno kroz funkcionerski dodatak za dekana.


- Htela sam da dekanu podnesem molbu za plaćenje školarine na više rata. Dali su mi formular za molbu, rekli da platim taksu od 800 dinara. To je zaista mnogo novca za jednu molbu, odustala sam, nemam pare - kaže za „Blic“ studentkinja Ekonomskog fakulteta koja želi da ostane anonimna.

Moguće da 800 dinara nekome nije mnogo, ali studentu koji ne živi sa roditeljima jeste bitan izdatak.

- Meni je to veliki trošak. Kiriju plaćam 10.000 dinara mesečno. Moram da imam za hranu u menzi. Kupujem i knjige koje uopšte nisu jeftine, to je prosečno 1.500 dinara po udžbeniku - dodaje sagovornica „Blica“.

Plaćaju se overa semestra, prijave ispita, niz je drugih izdataka, ali studenti kažu da ih pogađa tih 800 dinara kojim kupuju pravo da podnesu molbu svom dekanu.

 Izvor: Blic.rs

   

Strana 10 od 44